Oko pitanja mladih ne bi trebalo da bude političkih sporenja!

Povod osnivanja „M1 – Prava za mlade“ nemar je vladajuće politike prema mladima u posljednjih 20 godina, koji je doveo mlade ljude u BiH u izuzetno težak ekonomski, socijalni i politički položaj. Problemi mladih nisu nastali sami od sebe, mladi su zapušteni od politike. Loša ili nikakva politika prema mladima uzrokovala je probleme: jalovi programi zapošljavanja koji nisu utemeljeni na utvrđenim potrebama mladih i zahtjevima privrede, loš obrazovni sistem koji mlade ne priprema ni za posao ni za život, loši sadržaji, posebno u oblasti neformalnog obrazovanja, koji bi vodili ozbiljnijem razvoju mladih, potpuni nemar prema zakonskim obavezama koje vlasti imaju prema mladima.

Razgovor vodio: Davor Marko

Kako su ljudi reagirali na Rusmira Pobrića kao političara, s obzirom na vaš dugogodišnji i prepoznatljivi angažman u civilnom sektoru i kontinuiranu i konstruktivnu kritiku politici i političarima zbog nemara o mladima?

Moram priznati da nije bilo kritika, ni negativnih ni pozitivnih, u kontekstu mog „prelaska“ iz nevladinog sektora u političke vode. Uostalom, nije to bila prva pojava takve vrste u BiH. Prve reakcije uglavnom su bile pozitivne, izuzimajući zlonamjerne komentare anonimnih autora na društvenim mrežama i web-portalima, koji su očito inicirani od političkih aktivista nekih partija, koji su možda u prvi mah vidjeli u nama konkurenciju na političkoj sceni. Nakon nekoliko dana, kada smo medijima uputili obrazloženje da M1 Prava za mlade nije registrirani politički subjekt i da neće izlaziti na predstojeće izbore, negativni komentari su utihnuli. Ono što sam tokom nedavnih posjeta gradovima širom BiH mogao vidjeti na terenu, razgovarajući s velikim brojem mladih ljudi, različitih ideoloških pa i stranačkih opredjeljenja, jeste da su reakcije na M1 i više nego pozitivne.

Kako su reagirali na naziv stranke? Znam da su različite opcije bile u opticaju. Ova igra slovom i brojem mene je, iskreno, podsjetila na mlazni avion (MIG 21, naprimjer).

Pomalo neuobičajen naziv, ali i sama pojava političke organizacije mladih sama po sebi je neočekivana i neuobičajena. Bilo je dosta upita za pojašnjenjem, posebno od novinara, i smatramo da smo i neuobičajenim nazivom privukli dodatnu pažnju javnosti. Pojasnit ću još jednom, „M1“ znači „mladi na prvom mjestu“!

Vrlo precizne preporuke i mjere koje sadrže programi M1 zasnovani su na dugogodišnjem iskustvu rada s mladima i rada na stvaranju ambijenta da mladi dobiju bolju poziciju u društvu. Tokom vaše kampanje sastajali ste se i s predstavnicima političkih partija, koliko oni razumiju značaj ovih programa i mjera i koliko im je zaista stalo do unapređenja položaja mladih?

Reakcije čelnika i predstavnika političkih partija bile su poprilično pozitivne, neki su tražili detaljnija objašnjenja, neki od njih su u njima vidjeli priliku i sredstvo za konkretiziranje svojim političkih programa. S obzirom na to da mjere sadrže i sistemske odgovore na „škakljiva“ pitanja koja nisu u interesu aktuelne politike, poput pitanja obavljanja pripravničkog staža u javnoj upravi, ili revizije sistematizacije radnih mjesta u javnom sektoru, očekivali smo da sve stranke neće baš objeručke prihvatiti naše programe. Zabilježili smo nekoliko usmenih obećanja da će programi biti prihvaćeni, neke partije su već dosta toga i preuzele i u javnosti pokazale dosta usmjeren politički stav za brigu o mladima, ali rano je još govoriti i suditi o tome, dok ne uradimo analizu programa političkih partija za Izbore 2014 i ne uporedimo je s programima iz ranijih izbornih ciklusa. Ono što se već može primijetiti jeste da su mladi barem u govorima ovogodišnjih kandidata znatno zastupljeniji nego ranijih godina.

______________________________

M1 – PRAVA ZA MLADE

(Oslobođenje, 19. 8. 2014)

„Prava za mlade M1 je politički projekt koji želi mlade postaviti u vrh prioriteta institucija vlasti i političkih stranaka u BiH. M1 nije uobičajena politička stranka u smislu važećih zakona u BiH koji uređuju oblast političkog organiziranja, nismo registrirani i nećemo izlaziti na predstojeće izbore u oktobru. U kojoj formi političkog organizovanja će djelovati nakon izbora, direktno će ovisiti o razvoju politika prema mladima u BiH, u najširem smislu. U ovom periodu do izbora 2014. želimo predstaviti model uzorne stranke, stranke naklonjene mladima, s pažljivom i transparentnom kadrovskom politikom, ponuditi realne i provodive mjere, koje mladima mogu donijeti korist u svakodnevnom životu. Ne bavimo se visokom politikom, već primarno pitanjima oko kojih postoji opća podrška svih ljudi u BiH, a donose trenutačnu korist i pojedincu i društvu: zapošljavanjem, kvalitetnijim obrazovanjem, novim politikama stipendiranja i stambenog zbrinjavanja, uvjetima za razvoj sporta, boljim budžetskim preraspodjelama i sl. Predstavljanjem ovakve politike želimo buditi kritičko mišljenje za procjenu kandidata na izborima 2014, prvenstveno kod mladih ljudi. Sjedište nam je u Sarajevu, ali djelujemo u više od 20 gradova širom BiH“.

____________________________

Cilj vaše kampanje bilo je građenje političkog dijaloga. Kako ocjenjujete uspjeh toga, kakve su reakcije vaših ciljanih grupa?

„Dijalog M1“, kako smo nazvali našu terensku kampanju ili „turneju“, odgovor je na političke svađe koje možemo gledati u predizbornim kampanjama, a koje su često isplanirane i projicirane kako bi se polariziralo biračko tijelo. Mi gradimo dijalog kako bi se unaprijed postigao dogovor oko pitanja o kojima ne bi smjelo biti političkog spora, nekog minimuma zajedničkog interesa, koji se tiče životnih pitanja svih građana BiH. Shvatljivo je da postoje pitanja oko kojih je teško postići saglasnost, ali bh. političari na njima isuviše dugo insistiraju, i neuspjeh političkog dogovora im služi kao alibi za zanemarivanje brojnih drugih pitanja koje bi mogli i morali riješiti. Mi zagovaramo pristup rješavanja stvari oko kojih je lahko postići opću saglasnost, a donose konkretnu i osjetnu korist običnom, prvenstveno mladom čovjeku u svakodnevnom životu.

Osim političara, dakle donosioca političkih odluka, koji su još važni subjekti koji utječu na poboljšanje ambijenta za život i prosperitet mladih ljudi?

Ne bih se udaljavao od politike, od dobre ili loše politike zavise svi procesi, i bolji programi zapošljavanja, i reforma obrazovanja, i kulturni i sportski sadržaji, i zdravstvo, i sl. Politika u BiH godišnje upravlja s gotovo 10 milijardi KM, i očekuje se da vodi procese, da kreira dobre učinkovite strategije u svim značajnijim oblastima, da ponudi vrijednost za novac koji joj građani daju na povjerenje. Možemo sada govoriti da nastavnici, profesori imaju važnu ulogu u pripremi novih generacija, ali i njihov izbor i imenovanja, njihovi uvjeti rada, njihovo usavršavanje zavise direktno od obrazovne politike. Tako je i u svim drugim oblastima.

Kakva je vaša saradnja s medijima, s civilnim društvom, međunarodnim institucijama i donatorima?

Kako gradimo politički dijalog tako se trudimo imati dijalog i dobru saradnju sa svim stranama koje pokazuju dobru namjeru. Što se medija tiče, neki su nas od početka podržavali i davali nam prostora, a neki su nas u potpunosti cenzurirali. Kada su u pitanju međunarodne institucije, neke su pokazale interes, imali smo sastanke s nekoliko ambasadora evropskih zemalja u BiH te predstavnicima Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Petera Sorensena. Što se donatora tiče, nisu pokazali interes za M1.

Različite zemlje imaju različite modele rada s mladima koji im omogućavaju da se brzo nakon školovanja uklope u sistem. Koji od tih modela, ili elemenata nekog modela konkretno, jesu primjenjivi na situaciju u BiH?

Najveći dio dobre prakse rada s mladima iz naprednih zemalja EU može se primijeniti i u BiH, ali za to je potrebna politička volja. Neke stvari, poput dualnog obrazovanja koje imaju Njemačka, Austrija ili Švicarska, naravno da ne možemo primijeniti u potpunosti, ali donekle itekako možemo, mada je potrebno uvezivanje obrazovnog i privrednog sektora, koje je gotovo u potpunosti izostalo. Razvoj preduzetničkog duha kod mladih kroz nove nastavne programe također bi se mogao začeti, priznavanje i vrednovanje neformalnog obrazovanja mogli bi popuniti rupe formalnog obrazovnog sistema. Brojne su mogućnosti tu, ali ponovit ću, potrebna je politička volja.

_________________________________

PROGRAMI ZA MLADE

(http://bedrudingusic.wordpress.com, 11. 9. 2014)

„Spomenuo sam da s pravom tvrdimo da imamo najbolje programe za mlade, iz prostog razloga što nismo nudili proizvoljnu viziju rješenja, već smo programe temeljili na problemima koje su definirali mladi ljudi u svim relevantnim istraživanjima i službenim analizama i izvještajima. Dakle, slušali smo šta kažu mladi, s čim se suočavaju i šta im je najpotrebnije, i na to ponudili odgovore.“

„Na prvom mjestu je program zapošljavanja, jer su mladi postavili zapošljavanje na vrh ljestvice svojih potreba. Program zapošljavanja sadrži 12 vrlo konkretnih provodivih mjera, od preusmjeravanja postojećih programa zapošljavanja od javnog ka privrednom sektoru, preko revizije sistematizacije radnih mjesta u javnoj upravi, pa do sistema razvoja omladinskog preduzetništva u BiH.“

„Potom slijedi program obrazovanja, koji sugerira omogućavanje prakse tokom, a ne nakon školovanja, bolju politiku stipendiranja, usavršavanje nastavnog kadra, razvoj neformalnog obrazovanja. Slijede, također kvalitetni, programi učešća mladih u društvenom i političkom životu, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, kulture i sporta, te program informiranja i mobilnosti.“

____________________________

Kako komentirate prve dane predizborne kampanje? Da li ste uočili nečiji istup u kojem je bilo riječi o mladima?

Spomenuo sam maloprije da se već može primijetiti da su mladi ljudi zastupljeniji u govorima ovogodišnjih kandidata nego ranijih godina. S obzirom na to da smo u jeku predizbornih kampanja, ne bih želio isticati nijedan politički subjekt da nam se ne bi spočitala pristrasnost, analiza će uslijediti naknadno, a na mladima je da prepoznaju ko to nudi konkretne i sprovodive mjere koje su u njihovom interesu i ko ima najbolje, sposobne i nekompromitirane kadrove koji te mjere mogu zaista sprovesti – i na osnovu toga daju svoj glas na Izborima 2014.

____________________________

MLADI GLASAJU

(Oslobođenje, 19. 8. 2014)

Mladi u BiH su veliko biračko tijelo. Više od 600 hiljada mladih u BiH ima pravo glasa, što znači da svojim glasanjem mogu promijeniti čitavu političku scenu u BiH. I držim važnim spomenuti – mladi nisu izborni apstinenti, kako se to često predstavlja u javnosti. Prema podacima Centralne izborne komisije, mladi su na izborima i 2010. i 2012. glasali gotovo u jednakom procentu opće izlaznosti na izbore. Činjenica je da mogu više i bolje, jer postoji skoro 280 hiljada onih koji apstiniraju.