Nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja i infrastruktura škola
Kako se budući sportisti i sportistkinje školuju u Bosni i Hercegovini?
Sa sigurnošću možemo reći da je 2014. godina bila jedna od najuspješnijih, ako ne i najuspješnija godina za bosanskohercegovački sport. Nogometna reprezentacija se prvi put plasirala na Svjetsko prvenstvo, Rukometna reprezentacija BiH izborila se za mjesto na Svjetskom prvenstvu 2015. godine u Kataru, a momčad sjedeće odbojke osvojila je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu, uz prethodno osvojeno zlato na Evropskom i Olimpijadi, dok su veoma uspješni i naši najbolji košarkaši. Nakon ovako uspješne godine mnogo očekujemo od reprezentacija i klubova u BiH, ali za postizanje vrhunskih rezultata potrebno je i ulagati u perspektivne mlade ljude. Ulaganje u sport i talentirane sportiste i sportistkinje ne smije se poticati samo na profesionalnom nivou, ono treba početi već tokom školskih dana, kada djeca trebaju iskazati talent i ljubav, koji se moraju razviti kako bismo ubuduće imali i bolje rezultate od ovih.
(Izvor: Midhat Poturović, Radio Slobodna Evropa)
Piše: Hajrudin Solak
U osnovnim školama u Bosni i Hercegovini tjelesni i zdravstveni odgoj obavezan je predmet koji djeca pohađaju dva puta sedmično, što su 74 časa u jednoj školskoj godini. Naravno, kako bi se kvalitetno upoznali s raznim sportovima, bitno je da to čine u adekvatnim prostorima.
Strategija razvoja sporta u Bosni i Hercegovini je dokument čija je vizija da se popularizira sport i unaprijede uvjeti za bavljenjem sportom u BiH. Unatoč velikoj viziji, u tom se dokumentu najmanje spominju škole i njihova infrastruktura. Što se infrastrukture tiče, navedeno je da ne postoji detaljna analiza stanja sportske infrastrukture u BiH, te da je jedan od ciljeva da se ta analiza napravi kako bi se odredili prioriteti i načini ulaganja sredstava. Trenutno se same škole, u pojedinim slučajevima uz pomoć nadležnog ministarstva, bore kako bi namakle sredstva za adekvatnu infrastrukturu i opremu, s namjerom da djeca nauče igrati odbojku i s pravom odbojkaškom, a ne običnom gumenom loptom.
Neadekvatni uvjeti
Nije rijetkost da sama škola nema adekvatnu infrastrukturu u kojoj se djeca mogu baviti sportom, pa da bi pohađali nastavu moraju posjećivati druge škole i objekte koji im to mogu ponuditi. Takav je slučaj i s Osnovnom školom „Safvet-beg Bašagić“ u Sarajevu. Učenici ove škole nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja pohađaju do četvrtog razreda u svojoj sali, koja nije adekvatna za učenike viših razreda. Oni su obavezni prije ili nakon nastave ići u Centar za sport i rekreaciju, poznatiji kao “FIS”. Učenici Osnovne škole „Behaudin Selmanović“ već 74 godine nemaju salu za sport, a profesor Selmir Ferhatović navodi da učenici te škole do ulaska u srednju školu ne vide fiskulturnu salu.
Novina na području Kantona Sarajevo jeste inicijativa za uvođenja trećeg časa tjelesnog i zdravstvenog odgoja u sedmici. Elmedin Konaković, koji je odgovoran za pokretanje ove inicijative u Skupštini KS, naglasio je da je to potrebna mjera jer je stanje u oblasti fizičke kulture kod osnovaca, po njegovim riječima, katastrofalno. Također, iako je evidentno da dio škola u Kantonu Sarajevo nema prostor za adekvatnu sprovedbu ovog predmeta, po Konakoviću, to ne treba biti smetnja, a treba i težiti tome da se koriste drugi kapaciteti poput bazena i planina. Naravno, to bi predstavljalo novi trošak za već iscrpljeni budžet porodica osnovaca.
Nastava u srednjim školama
U srednjim školama nastava sporta se također svodi na dva časa sedmično, te se od učenika očekuje da unaprijede svoje vještine i da se iskušaju u novim sportskim disciplinama s kojima se prvi put susreću.
Pored nastave postoje i sekcije koje škole organiziraju, a koje učenici zainteresirani za određene sportove mogu pohađati. Problem predstavlja ponovo prostor, jer škole koje imaju adekvatnu infrastrukturu često iznajmljuju svoje prostorije sportskim klubovima kako bi dodatno zaradile novac, a sekcije se ne mogu odvijati tokom časova jer učenici ne smiju zbog sekcija izostajati s nastave. Iznajmljivanje sala je u prosjeku 40 KM za sat ipo korištenja. To ponekad pravi problem kad je riječ o dostupnosti tih sekcija, ali unatoč tome učenici angažirani u sekcijama imaju priliku unaprijediti svoje vještine, učestvovati na raznim smotrama i takmičenjima i, naravno, zabaviti se.
Svijetli primjer toga kako se unatoč neadekvatnoj infrastrukturi učenicima može ponuditi kvalitetna nastavu sporta jeste jedina sportska gimnazija u Bosni i Hercegovini – Peta gimnazija u Sarajevu. Ova škola postoji od 1969. godine i više je puta mijenjala zgrade u kojima je bila smještena. Prije useljenja u nove prostorije, učenici ove škole morali su improvizirati jer sala zgrade koju su unajmljivali nije bila pogodna za normalno odvijanje nastave sporta, a učenicima koji pohađaju sportski smjer ove škole potrebni su dobri uvjeti da usvoje adekvatno znanje. Nije rijetkost ni slučaj da su učenici morali trčati oko škole i koristiti klupe u školskom dvorištu kao rekvizite. Od 2010. godine imaju svoju zgradu, koju su dobili uz pomoć Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Općine Novi Grad Sarajevo i Narodne Republike Kine.
Srednje škole „28. juni“ i Gimnazija i stručna škola “Istočna Ilidža” podstanari su u zgradi koja je inače vlasništvo općine Istočno Novo Sarajevo. U toj zgradi nemaju adekvatne uvjete za nastavu sporta te moraju improvizirati. Nastavu sporta odvijaju u posebnom kabinetu kada je lošije vrijeme ili u balon sali, koja je također lošije kvalitete, ali je ujedno sve što imaju na raspolaganju. Svlačionica također nemaju, pa se učenici presvlače u hodnicima i učionicama. Nakon što su uvidjeli da nadležne vlasti neće uskoro investirati u fiskulturne sale tih škola, uprava Srednje škole „28. juni“ potražila je pomoć od stranih ambasada i dijaspore. Odazvala se dijaspora iz Australije, pa su počeli skupljati sredstva za izgradnju fiskulturne sale ovoj školi.
Sport na fakultetima
Nastava sporta na fakultetima je najviše zanemarena kada se usporedi s nastavom u ostalim obrazovnim institucijama. Sport je obavezan predmet samo na nekolicini fakulteta na prvoj godini studija. Mnogi fakulteti koji imaju ovaj predmet zanemaruju ga jer se ponovo smatra manje bitnim od ostalih predmeta. Naravno, jedini fakultet koji se po tom pitanju može izdvojiti jeste Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu, ali bi bilo zaista loše kad se ni taj fakultet ne bi izdvajao po tome. Studenti su u proteklim godinama pokušavali anketama pokazati da žele uvođenje ovog predmeta, ali je ostalo samo na tome. Pričali smo s Adnanom Vehabovićem, iz Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS), koji nam je objasnio neke sportske aktivnosti koje oni sprovode za studente. “SPUS organizira sportske lige koje potiču mlade da se bave sportom i daju im priliku da predstavljaju svoj fakultet. Fakulteti deklarativno podržavaju takve akcije, ali to, kao i uvođenje predmeta Sporta na prvim godinama fakulteta, jeste samo slovo na papiru. Kada trebaju naprimjer podržati svoje ekipe na ovim takmičenjima u vidu kotizacije, navodno nemaju novca za to. Dakle, samo se studenti bore za afirmaciju sporta na fakultetima. Neki od sportova u kojima se organiziraju studentske lige jesu nogomet, muška i ženska košarka, tenis, šah i drugi.”
Poticanje sporta u obrazovnim institucijama u BiH definitivno nije na zavidnom nivou. Pojedinim školama u BiH nedostaju sprave, lopte te druga oprema za izvođenje časova fizičkog odgoja, a druge čak nemaju ni fiskulturnu salu. Ono što je pored otežanih uvjeta karakteristično za sve škole o kojima ste čitali u ovom prilogu jeste činjenica da iz godine u godinu imaju zavidne rezultate na kantonalnim, republičkim, državnim i internacionalnim sportskim smotrama i takmičenjima. Kada bi se tim mladim ljudima dao veći poticaj, zasigurno bismo imali i bolje rezultate od onih kojima se svakodnevno, bez prave zasluge, dičimo. No, bilo kako bilo, mladi će nalaziti načine za razvijanje sportskih talenata i vještina, tako da možemo očekivati nove uspjehe bh. sporta.
_______________________________________________
Nova zgrada Pete i Dobrinjske gimnazije Sarajevo
Od 2007. godine Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo i Općina Novi Grad investirali su 11 miliona konvertibilnih maraka u izgradnju zgrade, dupleksa u kojoj su od 2011. godine smješteni učenici i učenice Pete gimnazija i Dobrinjske gimnazije u Sarajevu. Zgrada ima površinu od 5.000 kvadratnih metara i podijeljena je u dva krila, lijevo pripada Petoj, a desno Dobrinjskoj gimnaziji. Oba krila imaju po 11 učionica, te četiri specijalizirana kabineta za biologiju, hemiju, fiziku i informatiku. Pored glavnih investitora, Vlada Narodne Republike Kine je donirala školsku i sportsku opremu u vrijednosti milion eura ovim školama. Obje škole djele sportsku dvoranu površine 2.000 kvadratnih metara, od čega 1.100 zauzima sala, a ostatak prostorije za profesore, svlačionice sa tuševima, vanjski tereni i teretana. Pored učenika, salu koriste i sportski klubovi ove općine. U periodima kada nastava nije u toku, sala i tereni su slobodni za iznajmljivanje. Jedan od dokaza koliko je ova nova zgrada unaprijedila nastavu jeste što je od useljenja u njoj tri puta održana Međunarodna revija sporta. Domaćini su Peta i Dobrinjska gimnazija, a svake godine dolaze učesnici/ce sportskih škola iz Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Srbije. Revija se odvija više dana tokom koje se održavaju razna sportska takmičenja na kojima sportaši i sportašice iz Sarajeva nimalo ne zaostaju za vršnjacima iz drugih država koji već odavno imaju svoju infrastrukturu.