Mladima je mjesto danas i ovdje!

U današnjem društvu, mladi predstavljaju jednu od najugroženijih društvenih skupina. S druge strane, to je populacija koja posjeduje izniman potencijal za društvene promjene i razvoj. Kako, u vremenu velike krize i izrazito nepovoljnog položaja u kojem se nalaze mladi, osloboditi taj potencijal i iskoristiti ga u punoj mjeri? Kako bismo došli do dijela odgovora na to pitanje, razgovarali s Eminom Bužinkić, voditeljicom Studija o mladima za mlade u Mreži mladih Hrvatske. Emina je aktivna u Mreži u području neformalnog obrazovanja te zagovaranja unapređenja položaja mladih u Hrvatskoj. Djeluje u još nekoliko organizacija civilnoga društva, prvenstveno u Documenti – Centru za suočavanje s prošlošću te u Centru za mirovne studije. Bavi se razmišljanjem, vizioniranjem, pisanjem, educiranjem i zagovaranjem.

Intervju vodio: Domagoj MORIĆ

Naša sugovornica kaže kako je njezin interes za mlade počeo u vrijeme dok je odrastala u rodnom Sisku te je bila nezadovoljna građanskom pasivnošću i društvenim sukobima, ali i odlučna u traženju promjene. Stoga se, kao 18-godišnjakinja, priključuje Centru za mirovne studije u Zagrebu gdje počinje njezin aktivistički angažman. Tijekom godina bila je aktivna u brojnim organizacijama civilnoga društva te građanskim inicijativana na području politike za mlade, izgradnje mira, razvoja civilnoga društva, neformalnog obrazovanja, suočavanja s prošlošću, azila i slično. Osim toga, Emina je članica Savjeta za razvoj civilnoga društva Vlade Republike Hrvatske, Nacionalnog odbora za ljudska prava i demokratsko građanstvo te Vijeća Predsjednika Republike Hrvatske za socijalnu pravdu. Bila je članica Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske u zadnjem mandatu te je od 2006. do 2009. godine bila predsjednica Mreže mladih Hrvatske. A što nam je Emina rekla o izazovima s kojima se susreću mladi te prijedlozima za unapređenjem njihova položaja, možete pročitati u intervjuu u nastavku.

IUVENTA: U koju dobnu skupinu pripadaju mladi u Hrvatskoj? Smatraš li da je takvo određenje mladih primjereno ili je potrebno šire poimanje te skupine?

- Mladost je danas uvjetovana brojnim faktorima i zato je promjenjiva u odnosu na ranija i buduća razdoblja. Službeni dokumenti Republike Hrvatske, među kojima je najistaknutiji Nacionalni program za mlade, mlade definiraju kao populaciju od 15 do 30 godina. Mladost je prije svega definirana kao razdoblje preuzimanja odgovornijih životnih uloga koje podrazumijeva samostalnost životnih izbora i življenja. Ona je razdoblje socio-ekonomskog osnaživanja, stjecanja obrazovnih kvalifikacija i osobnog rasta u stvaranju niza odnosa, od čega se posebice ističe zasnivanje vlastitog obiteljskog života. Završetak procesa obrazovanja, ekonomska neovisnost te zasnivanje obitelji, primarni su pokazatelji izlaska osoba iz svijeta mladosti te ulaska u tzv. svijet zrelosti. Danas je gornja dobna granica u Hrvatskoj 30 godina, iako postoje snažni argumenti utemeljeni u svakodnevnom životu mladih u Hrvatskoj, koji ukazuju na to da je ta granica realno puno viša, pa čak i seže do ranih 40-ih godina. Populacija građana između 30. i 35. godine danas živi sličnijim životom osoba u dvadesetima nego što bi se ta sličnost vidjela u odnosu na stariju populaciju. To govori o nizu problema, poput iznimno visoke stope nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj, malih mogućnosti stambenog osamostaljenja, ali i dužeg procesa obrazovanja. Otvaranje obrazovnih prilika i prostora cjeloživotnog učenja može bitno utjecati na povećanje kvalitete života mladih. Zbog sličnih je razloga, Europska unija povisila gornju dobnu granicu na 35 godina, a UN vodi višegodišnje rasprave o povišenju gornje dobne granice svjetskog prosjeka na više od 26. godine. U nekim zemljama te dobne granice sežu i do 45. godine života. Gornji rub mladosti nije samo problematičan u zemljama zapadne Europe. Poznato je da u zemljama poput onih u regiji MENA (arapski svijet Bliskog istoka i sjeverne Afrike, op.a.) gdje je populacija mladih gotovo trostruko veća nego kod nas (sve do 75%), iako su granice postavljene na, primjerice, 26 godina, radi se o puno većoj i starijoj populaciji koja pokazuje karakteristike slične mladosti. Te se zemlje nalaze čak i u većoj političkoj i socio-ekonomskoj nestabilnosti.

IUVENTA: Kada govorimo o položaju mladih u Hrvatskoj, kako se mladi u Hrvatskoj percipiraju od strane društva - kao nositelji promjena ili kao problem?

- U Hrvatskoj se mladi rijetko prepoznaju kao nositelji promjena. To odražava jednu širu društvenu i medijsku sliku, štoviše, hrvatsku političku kulturu i društveni kontekst koji je iznimno zatvoren prema inovacijama, oštećen političkim aferama, korupcijom i nepromjenjivim pozicijama moći, neodgovornim gospodarskim praksama i sl. Naša politička kultura ocrtava neuvažavanje i nepoštivanje brojnih društvenih skupina, a mladi su definitivno na samome vrhu te piramide. Najčešći medijski navodi i primjedbe javnosti idu u smjeru generacijske predrasude o načinu komunikacije i životu mladih. Iz toga, prije svega, proizlazi strah od zrelosti i starenja, ali i manjak iskrenosti i stvarnog poticaja za rast i razvoj mladih. Vlasta Ilišin je prije nekoliko godina u jednome od svojih istraživanja istaknula dvije moguće perspektive, jedna je percepcija mladih kao problema, a druga kao resursa. Potonja je za naš cilj, prva je realnost. Zemlje koje su se odlučile za drugi smjer, danas imaju najmanje stope nezaposlenosti i najvišu političku participaciju mladih.

IUVENTA: Misliš li da na stavove građana utječu mediji? Odnosno, percipiraju li se mladi u društvu kroz medijska izvještavanja u kojima se često navodi da su mladi problematični i nasilni?

- Uvjerena sam da na stavove građana utječu medijski sadržaji, sadržaji masovnih medija koji su suptilno, neselektivno i manipulativno utkani u naše živote, razmišljanja, odluke. Najčešće vijesti koje čitamo o mladima danas u tiskanim medijima vezane su uz crnu kroniku i društvene probleme. Od toga se nekada radi puno veća 'frka' nego što to ona doista jest. Primjerice, već nekoliko je godina medijski, pa time i javno, prisutan problem nasilja među mladima. Naravno da to jest stvaran problem i da ti isti mediji trebaju činiti puno više kako bi spriječili to nasilje. No, problem nasilja među mladima samo je realna preslika ponašanja odraslih i on po sebi nije ništa veći od ovog drugog problema. Koliko se o tome priča/piše u medijima i čuje u javnosti? Koju populaciju treba doista staviti u središte pažnje kada se govori o stvarnim društvenim problemima? Niz etiketa koje opterećuju ionako kompleksnu mladost u Hrvatskoj, mladost koja čini razdoblje naših najvažnijih dugoročnih životnih izbora, a koje društvo i mediji pripisuju mladima, ne ostavlja puno prostora za razmišljati o tome tko su doista mladi u Hrvatskoj, što su napravili u svojoj školi ili zajednici, kakav su sportski uspjeh dodali nekom drugom uspjehu i slično. U posljednjih deset godina svoga rada, uvjerila sam se u bogatstvo uspjeha i pozitivnih primjera mladih od kojih su se tek rijetki probili na površinu medijskog sadržaja.

IUVENTA: S kojim problemima/preprekama se mladi u Hrvatskoj najčešće susreću?

- Problemi mladih nisu jednoznačni jer se radi o iznimno heterogenoj društvenoj skupini. Ako uzmemo u obzir dob od 15 do 30 godina, onda razumijemo da se radi o broju od gotovo milijun osoba te da se u ovom razdoblju prolazi najintenzivniji obrazovni proces, uključivanje u tržište rada, da je ovo doba najveći potencijal mobilnosti, ali i stjecanja navika društveno-političke participacije. U ovoj se populaciji nalaze nezaposleni, osobe s invaliditetom, mladi iz ruralnih krajeva, mlade obitelji, osobe s poremećajima u ponašanju, nadareni umjetnici, volonteri i aktivisti, studenti i učenici itd. Zamislite taj opseg potreba i problema, te s tim u vezi položaja. No, čini se da sve ove grupacije mladih jednako pogađaju osnovni faktori mladosti: nedostupnost i nekvaliteta obrazovnog procesa, pri čemu se u obzir uzima i školska klima, fizička dostupnost mjesta studiranja ili ekonomska dostupnost studentskog smještaja, zatim kvaliteta – sadržaj i način obrazovanja i sl.; tu je onda i strašno visoka nezaposlenost koju već mjesecima dijelimo na vrhu ljestvice sa Grčkom i Španjolskom; nemogućnost stambenog i drugih vrsta osamostaljenja od roditelja; nedostupnost sadržaja za provođenje kvalitetnog slobodnog vremena te vrlo niska mobilnost. Male su i mogućnosti uključivanja u društvene procese, a mehanizam niza socijalnih usluga (seksualno i reproduktivno zdravlje, informiranje, kultura) za mlade ljude u Hrvatskoj gotovo da i ne postoji.

IUVENTA: Dugi niz godina aktivna si u civilnome društvu, posebno u području mladih, provela si niz edukacija s mladima o aktivnom građanstvu i političkom sudjelovanju mladih u procesima donošenja odluka. Misliš li da su mladi dovoljno aktivni danas i zalažu li se za svoja prava?

- Mladi su danas pasivni i aktivni, apatični i zainteresirani. Različiti su. Znamo da ne izlaze na izbore u velikom broju i tada zaključujemo da su politički apatičn. Međutim, malo se bavimo razmišljanjem o tome koje sve formate i alternativne oblike političke participacije mladi danas koriste i razvijaju. Ako se osvrnemo na najveća uzbuđenja - pri tome mislim na sadržaje koji su punili stranice i slike medija posljednjih godina - u pogledu borbe za javne prostore, učenička i studentska prava, dostupno visoko obrazovanje, borbu protiv fašizma, te su pokrete iznijeli i kroz njih svoj glas dali mladi ljudi. Od borbe za javne prostore u Zagrebu, preko studentske blokade ili učeničke borbe vezane uz državnu maturu, prosvjeda protiv fašizma do Povorki ponosa LGBTQ osoba u Splitu i Zagrebu. Ipak, želim i vjerujem da mladi mogu biti još aktivniji i više utjecati na promjene oko sebe, na razvoj zajednica u kojima žive. No taj prostor treba biti otvoren i od strane onih koji su se u njemu 'udomaćili'. Ne mora se baš svaka stvar zadobivati borbom i skvotiranjem prostora - oni koji su odrasli i zreliji trebaju znati i moći taj prostor otvoriti.

IUVENTA: A što je s mladima koji sudjeluju u procesima donošenja odluka? Postoji li u Hrvatskoj dovoljno mladih koji sudjeluju u donošenju odluka koje su važni za njihovu dobrobit?

- Naravno da ne. Izrazito je nizak postotak onih koji sudjeluju u procesima donošenja odluka. Prema recentnim istraživanjima, u lokalnoj vlasti sudjeluje između 2 i 4 posto mladih. Taj se postotak malo povećao donošenjem Zakona o savjetima mladih i obvezom uključivanja mladih iz gradova, općina i županija u neposredno savjetovanje čelnika jedinica lokalne i regionalne samouprave. Savjeti mladih su osnovani tek u polovici županija i trećini gradova. Danas u Hrvatskom saboru sjede dvije osobe mlađe od 30 godina, a u prošlom ih je mandatu bilo 6. U radu vladinih i saborskih savjetodavnih tijela sudjeluje tek nekoliko mladih osoba. S jedne strane, povjerenje mladih u političke institucije je vrlo nisko stoga i ne čudi niska participacija na ovim mjestima. Iako se radi o puno većemu broju zainteresiranih nego što ovi podaci pokazuju, realno se ipak radi o maloj brojci. No pogledavši sa druge strane, treba jasno i otvoreno reći da procesi donošenja odluka u Hrvatskoj uglavnom nisu participativnog karaktera. I u onim slučajevima kada imamo priliku utjecati radi se, de facto, o dosegu savjetovanja bez prave mogućnosti donošenja određene odluke. Za utjecaj na većinu političkih odluka potrebne su godine snažnog zagovaranja i djelovanja.

IUVENTA: Prema tvom mišljenju, na koji način mlade možemo potaknuti na aktivan građanski angažman?

- Načina je mnogo, a svi kreću od promjene stava i percepcije. Mladi su danas, a ne sutra; oni su kreativnost, oni su snaga. Oni su pokretačka snaga. Za mene, jedan od najkreativnijih i najdalekosežnijih načina - daleko kvalitetniji od pojedinačnih poteza - jest sustavno političko obrazovanje mladih. U tom smislu, vidim relevantnim podizanje političke pismenosti i participacije, građanske odgovornosti i ulaganje u nenasilne, mirovne pristupe životu i razvoju društva. Ovakvom vrstom obrazovanja grade se vještine i mijenjaju stavovi. Ono se odmiče od klasičnog obrazovanja koje cilja pukoj reprodukciji sadržaja. Ono gradi kritičko propitivanje i demokratizaciju. Mreža mladih Hrvatske posljednjih je godina u partnerstvu s inicijativom organizacija civilnoga društva zagovarala uvođenje građanskog obrazovanja u škole.

IUVENTA: Kad si već spomenula političko obrazovanje mladih i uvođenje odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo u škole, jedan od programa kojemu si ti voditeljica – Studiji o mladima za mlade – velikim dijelom pokrivaju teme odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo. Studiji sada ulaze u treću godinu provedbe. Možeš li nam ukratko predstaviti program i koji su njegovi ciljevi?

- Studiji su neformalni obrazovni program čiju okosnicu čini političko obrazovanje i podizanje svijesti i kapaciteta mladih na aktivan građanski angažman kroz analize, istraživanja, javno djelovanje i zagovaranje, edukaciju. Studiji o mladima za mlade inovativni su primjer participativnog, korisniku usmjerenog, interdisciplinarnog izvaninstitucionalnog učenja o mladima i za mlade. Učenje od strane mladih o mladima za mlade najvažnija je odrednica ovoga programa. Tri su tematske okosnice programa: Političko obrazovanje, Rad s mladima u zajednici i Sudjelovanje mladih u procesima donošenja odluka i javno zagovaranje promjena. Prošle su dvije godine Studija u kojima je sudjelovalo 35 osoba. Izdali smo pet studijskih biltena sa iznimno važnim sadržajima za mlade i društvo. Trenutno pripremamo upise u treću godinu. Program se sastoji od obrazovnih modula i praktikuma.

IUVENTA: S promjenom političke vlasti u Hrvatskoj je došlo i do stvaranja Ministarstva socijalne politike i mladih, što predstavlja veliki pomak za sektor mladih. Koji je tvoj stav o tome, misliš li da će se dogoditi značajnije promjene?

- Osnivanje ministarstva koje se djelomično ili u potpunosti bavi mladima, veliki je iskorak u politici za mlade u Hrvatskoj. Time je to značajan pomak za razvoj organiziranog sektora mladih u Republici Hrvatskoj koji već niz godina, de facto, nosi državnu ulogu u razvijanju ove javne politike. Dodatno, ova odluka bitno utječe na sve mlade u Hrvatskoj i moguće kvalitetne odgovore na njihove probleme i potrebe. Ova vlada je osnivanjem ministarstva za mlade dala poruku da su mladi važni i da zaslužuju veliki naslov. Ostaje nam da pratimo razvoj događaja. Zemlje koje su osnovale ministarstva za mlade danas imaju najrazvijenije politike za mlade i razvijene potpore razvoju organiziranog sektora mladih.

IUVENTA: A kada govorimo o široj regionalnoj slici mladih, misliš li da mladi u Hrvatskoj imaju slične interese, ali i probleme kao i mladi u regiji?

- Prema svim istraživanjima i iskustvima rada u regiji, problemi i potrebe mladih u Hrvatskoj i regiji izrazito se podudaraju. No treba reći da, primjerice, mladi u BiH danas imaju niz komparativnih prednosti nad mladima u Hrvatskoj, poput veće razine političkog obrazovanja ili poznavanja stranih jezika. Sa mladim ljudima u Srbiji situacija je slična, primjerice poznavanje političke situacije Srbije i zemalja u regiji doista je odlika velikog broja mladih u Srbiji. Mladi u Hrvatskoj u najmanjoj mjeri poznaju društveno-političku situaciju zemalja u regiji.

IUVENTA: Postoji li neki primjer dobre prakse u kojoj su mladi iz regije zajednički surađivali i je li potrebno više takve suradnje i inicijative?

- Iako ne postoji sustavno poticanje suradnje mladih u regiji, postoji čitav niz pozitivnih primjera suradnje na kulturnom, obrazovnom, istraživačkom i drugim poljima. Jedan od primjera jest suradnja organizacija mladih u zagovaranju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima na području bivše SFRJ, ali i nedavni primjer zagovaranja uspostave Regionalnog fonda za mobilnost mladih u regiji. Već dugi niz godina u cijeloj se regiji provodi program obrazovanja srednjoškolaca o ljudskim pravima od strane Helsinških odbora i drugih organizacija. Potom, tu je i suradnja učeničkih parlamenata, savjeta mladih, klubova mladih i sl. Na kulturnom polju, dobar je primjer organizacija Klubtura sa vrlo razvijenim regionalnim programom.

IUVENTA: Što bi poručila mladima u regiji?

- Nisam sigurna koliko sam dobra sa porukama, ali na kraju ovog intervjua željela bih istaknuti da je mladima mjesto danas i ovdje, a da je međusobna komunikacija i suradnja ključ dugotrajnosti i kvalitete odnosa.